Žalba, kao redovan pravni lek, je pravno sredstvo koje se ulaže protiv prvostepene odluke suda u cilju zaštite ugroženog ili povređenog subjektivnog prava podnosioca žalbe, kao i prekršenih formalnih ili materijalnih propisa tokom parničnog postupka.

Pravo na izjavljivanje žalbe je zakonsko pravo stranaka u postupku i smatra se osnovnim građanskim pravom.

Žalba protiv rešenja

Žalilac ima pravo podnošenja žalbe protiv rešenja.

Žalba protiv rešenja je vrsta redovnog pravnog leka, kojim se postižu dva osnovna cilja: subjektivni (povoljnija presuda)

i objektivni (otklanjanje nepravilnosti postupaka suda i pobijanje donete odluke).

Podnošenje žalbe protiv rešenja je regulisano i uređeno Zakonom o parničnom postupku.

Žalba protiv rešenja prvostepenog suda je dozvoljena osim ukoliko nije izričito zakonom zabranjena. Ukoliko postoji takvo zakonsko ograničenje, rešenje prvostepenog suda se pobija žalbom protiv konačne odluke. Kada je žalba podneta blagovremeno, ona odlaže izvršenje.

Shodno Zakonu o parničnom postupku, žalba protiv rešenja (Član 399 – 403):
– prvostepenog suda je dozvoljena, osim ako nije drugačije propisano,
– ukoliko Zakon o parničnom postupku izričito određuje da posebna žalba nije dozvoljena, rešenje prvostepenog suda može da se pobija samo u žalbi protiv konačne odluke,
– posebna žalba protiv rešenja o određivanju privremene mere je, osim ako zakonom nije drugačije propisano,
– protiv rešenja drugostepenog suda nije dozvoljena žalba, osim u okolnostima propisanim zakonom,
– ukoliko je rešenje donelo veće apelacionog suda o žalbi protiv tog rešenja odlučuje drugo veće od troje sudija tog sud,
– žalba protiv rešenja, koja je blagovremeno podneta, zadržava izvršenje tog rešenja, osim ako zakonom nije drugačije propisano.

Rešenja, protiv kojih zakonom nije dozvoljeno podnošenje posebne žalbe, mogu odmah da se izvrše.

Po izjavljenoj žalbi, drugostepeni sud može doneti sledeće odluke:
1) odbaci žalbu kao neblagovremenu, nepotpunu ili nedozvoljenu;
2) odbije žalbu kao neosnovanu i potvrdi rešenje prvostepenog suda;
3) preinači rešenje ili ga ukine i po potrebi predmet vrati na ponovni postupak.

U postupku po žalbi protiv rešenja se primenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku a koje se odnose na žalbu protiv presude, osim odgovora protivne strane na žalbu i održavanja rasprave pred drugostepenim sudom, ukoliko zakonom nije drugačije propisano.

U tom smislu su određeni i definisani:
– rokovi za podnošenje žalbe protiv rešenja,
– sadržaj žalbe protiv rešenja,
– mogućnost podnošenja žalbe protiv rešenja (uslovi),
– postupak po izjavljenoj žalbi,
– razlozi za odbacivanje izjavljene žalbe,
– rokovi dostavljanja rešenja drugostepenog suda.

Slavica Janjić

Advokat Slavica Janjić diplomirala je na Pravnom fakultetu, a još tokom studija sticala je praktično pravničko iskustvo obavljajući dužnost sudije porotnika u Osnovnom sudu u Aranđelovcu. Položila je pravosudni ispit i ima dugogodišnje profesionalno iskustvo u zastupanju i pružanju pravne pomoći fizičkim i pravnim licima u oblastima građanskog, privrednog, upravnog i krivičnog prava. Svoje stručno usavršavanje nastavila je pohađajući specijalističke studije iz poreskog prava, kao i polaganjem stručnog ispita za zastupnika za intelektualnu svojinu i ispita za javnog beležnika. Završila je i obuku za medijatora (posrednika) i upisana je u Registar posrednika Ministarstva pravde Republike Srbije. Član je Advokatske komore Srbije i Advokatske komore Beograda. Profesionalnu karijeru započela je u privrednom društvu „Šamot“ a.d. Aranđelovac. U periodu od 1993. do 2001. godine obavljala je rukovodeće pravne poslove i funkciju direktora. Nakon toga, preuzima dužnost rukovodioca pravne službe u Direkciji za građevinsko zemljište. Tokom tog perioda bila je odgovorna za saradnju sa državnim organima, izradu opštih akata, pripremu i realizaciju ugovora o komunalnom opremanju zemljišta, kao i drugih složenih pravnih poslova. Posebnu pravno-advokatsku stručnost stekla je u oblasti nepokretnosti, imovinskopravnih odnosa i pravnih pitanja vezanih za građevinsko zemljište. Tokom svoje karijere uspešno je zastupala fizička i pravna lica u velikom broju složenih predmeta gotovo iz svih pravnih oblasti, pružajući sveobuhvatnu pravnu podršku, strateško savetovanje i stručno i profesionalno vođenje sudskih postupaka. Član je Udruženja pravnika u privredi i kontinuirano prati razvoj domaće i međunarodne pravne prakse, radi pružanja pravnih usluga na najvišem profesionalnom nivou. Advokat Slavica Janjić pruža pravne usluge u velikom broju pravnih oblasti, sa posebnim fokusom na imovinsko pravo, privredno pravo, nasledno pravo, porodično pravo, radne sporove, upravne postupke i zastupanje pred sudovima i drugim državnim organima. Pored maternjeg jezika, tečno govori engleski jezik i poseduje napredno znanje rada na računaru i savremenim poslovnim softverskim alatima.