Krivični postupak je pravni proces kojim se utvrđuje da li je određena osoba počinila krivično delo. U Republici Srbiji krivični postupak se vodi prema odredbama Zakona o krivičnom postupku. Zakona o krivičnom postupku utvrđuje pravila čiji je cilj da niko nevin ne bude osuđen, a da se učiniocu krivičnog dela izrekne krivična sankcija pod uslovima koje propisuje krivični zakon, na osnovu zakonito i pravično sprovedenog postupka.

Osnovno načelo krivičnog postupka je pretpostavka nevinosti, po kojem je svaka osoba nevina, dok se njena krivica ne utvrdi pravosnažnom sudskom presudom. Teret dokazivanja krivice je na tužiocu. Principi, na kojima počiva krivični postupak, osiguravaju zakonitost, pravičnost i efikasnost vođenja krivičnog postupka i bez njih nije moguće ostvariti zaštitu prava učesnika u postupku i očuvanje pravnog poretka. Tek nakon utvrđivanja krivice, izriče se odgovarajuća kaznena mera.

U krivičnom postupku se, kao osnovno pravo, zagarantovana Ustavom, domaćim i međunarodnim zakonima, izdvaja pravo na zastupanje i pravo na odbranu u krivičnom postupku.

Pravo na zastupanje i odbranu u krivičnom postupku omogućava pravičan postupak, zaštitu interesa okrivljenog i poštovanje njegovih osnovnih ljudskih prava.

Okrivljeno lice ima pravo:
– da se brani lično, iznosi činjenice i dokaze u svoju korist i učestvuje u svim fazama krivičnog postupka,
– na advokata tj. pravo na stručnu pravnu pomoć od advokata po sopstvenom izboru,
– na branioca po službenoj dužnosti, kog postavlja sud ukoliko okrivljeni ne može da angažuje ličnog advokata (advokata po svom izboru),
– na obaveznu odbranu kada je okrivljeni optužen za teže zločine, ako je okrivljeni maloletan, duševno bolestan, ili ne može samostalno da učestvuje u postupku zbog drugih razloga, kao i u svim postupcima pred višim sudovima ili u žalbenom postupku pred višim instancama.

Pravo na odbranu je u direktnoj vezi sa pravom na pravično suđenje, koje podrazumeva poštovanje prava na: informisanost o optužbama, jednakost u postupku (princip ravnopravnosti stranaka) i prisustvo tokom suđenja i na aktivno učestvovanje.

Pravo na zastupanje i odbranu okrivljenom je zagarantovano Članom 68. Zakona o krivičnom postupku, u kom se specificirano navodi da okrivljeni ima pravo da:
• u najkraćem roku, pre prvog saslušanja, podrobno i na razumljivom mu jeziku, bude obavešten o delu koje mu se stavlja na teret i razlozima optužbe, kao i da sve što izjavi može da bude korišćeno kao dokaz u krivičnom postupku;
• ništa ne izjavi, uskrati odgovor na pojedino pitanje, slobodno iznese svoju odbranu, prizna ili ne prizna krivicu;
• se brani sam ili uz stručnu pomoć branioca u skladu sa odredbama ovog zakonika;
• njegovom saslušanju prisustvuje branilac;
• u najkraćem mogućem roku bude izveden pred sud i da mu bude suđeno nepristrasno, pravično i u razumnom roku;
• neposredno pre prvog saslušanja pročita krivičnu prijavu, zapisnik o uviđaju i nalaz i mišljenje veštaka;
• mu se osigura dovoljno vremena i mogućnosti za pripremanje odbrane;
• razmatra spise i razgleda predmete koji služe kao dokaz;
• prikuplja dokaze za svoju odbranu;
• se izjasni o svim činjenicama i dokazima koji ga terete i da iznosi činjenice i dokaze u svoju korist, da ispituje svedoke optužbe i zahteva da se, pod istim uslovima kao svedoci optužbe, u njegovom prisustvu ispitaju svedoci odbrane;
• koristi pravna sredstva i pravne lekove;
• preduzima druge radnje kada je to određeno ovim zakonikom.

Prema zakonu, okrivljeni mora da ima advokata (advokat za krivično pravo), bez obzira na svoju volju, ukoliko je: okrivljeni maloletan, nesposoban da se brani sam (zbog fizičkog ili mentalnog stanja), zaprećena kazna zatvora od 8 ili više godina i kada se postupak vodi pred višim sudovima ili u složenim slučajevima.

Advokat za krivično pravo igra značajnu ulogu u krivičnom postupku. Advokat za krivično pravo predstavlja i štiti prava i interese okrivljenog lica tokom svih faza krivičnog postupka, od istrage do presude, kako bi se garantovao pravičan tretman za okrivljenog. Advokat za krivično pravo zastupa interese klijenta, bez obzira na prirodu krivičnog dela i osigurava da krivični postupak bude sproveden u skladu sa zakonom. Advokat za krivično pravo pruža pravnu zaštitu klijentu, kako bi sprečio nezakonite prakse – prinuda, zastrašivanje, nezakoniti saslušavanje okrivljenog. Advokat za krivično pravo analizira dokaze i optužbe koje je tužilac izneo protiv okrivljenog, prikuplja dokaze u korist okrivljenog, priprema svedoke u korist odbrane, podnosi pravne podneske i zahteve, uključujući predloge za izuzeće dokaza koji su pribavljeni nezakonito. Advokat za krivično pravo može pomoći okrivljenom licu u postizanju blaže kazne ili uslovne osude kroz nagodbu za tužiocem odnosno tužilaštvom.

Advokatska kancelarija Slavica Janjić i saradnici Beograd nudi sve pravne usluge u skladu sa okolnostima lica koje zastupa, Krivičnim zakonikom i Zakonom o krivičnom postupku, počev od konsultacija, pa do zastupanja i podnošenja žalbi.

Slavica Janjić

Advokat Slavica Janjić diplomirala je na Pravnom fakultetu, a još tokom studija sticala je praktično pravničko iskustvo obavljajući dužnost sudije porotnika u Osnovnom sudu u Aranđelovcu. Položila je pravosudni ispit i ima dugogodišnje profesionalno iskustvo u zastupanju i pružanju pravne pomoći fizičkim i pravnim licima u oblastima građanskog, privrednog, upravnog i krivičnog prava. Svoje stručno usavršavanje nastavila je pohađajući specijalističke studije iz poreskog prava, kao i polaganjem stručnog ispita za zastupnika za intelektualnu svojinu i ispita za javnog beležnika. Završila je i obuku za medijatora (posrednika) i upisana je u Registar posrednika Ministarstva pravde Republike Srbije. Član je Advokatske komore Srbije i Advokatske komore Beograda. Profesionalnu karijeru započela je u privrednom društvu „Šamot“ a.d. Aranđelovac. U periodu od 1993. do 2001. godine obavljala je rukovodeće pravne poslove i funkciju direktora. Nakon toga, preuzima dužnost rukovodioca pravne službe u Direkciji za građevinsko zemljište. Tokom tog perioda bila je odgovorna za saradnju sa državnim organima, izradu opštih akata, pripremu i realizaciju ugovora o komunalnom opremanju zemljišta, kao i drugih složenih pravnih poslova. Posebnu pravno-advokatsku stručnost stekla je u oblasti nepokretnosti, imovinskopravnih odnosa i pravnih pitanja vezanih za građevinsko zemljište. Tokom svoje karijere uspešno je zastupala fizička i pravna lica u velikom broju složenih predmeta gotovo iz svih pravnih oblasti, pružajući sveobuhvatnu pravnu podršku, strateško savetovanje i stručno i profesionalno vođenje sudskih postupaka. Član je Udruženja pravnika u privredi i kontinuirano prati razvoj domaće i međunarodne pravne prakse, radi pružanja pravnih usluga na najvišem profesionalnom nivou. Advokat Slavica Janjić pruža pravne usluge u velikom broju pravnih oblasti, sa posebnim fokusom na imovinsko pravo, privredno pravo, nasledno pravo, porodično pravo, radne sporove, upravne postupke i zastupanje pred sudovima i drugim državnim organima. Pored maternjeg jezika, tečno govori engleski jezik i poseduje napredno znanje rada na računaru i savremenim poslovnim softverskim alatima.