Protivtužba je pravo tuženog, koje je zakonski, po svojoj formi i sadržini određeno kao strogo formalni podnesak sudu.

Protivtužba je parnična radnja tuženog koja sledi nakon podnošenja tužbe tužioca

i predstavlja odgovor na nju u cilju zaštite pravnog i drugog interesa tuženog.

Protivtužba je, po sadržaju i po formi, isto što i tužba sa samostalnim tužbenim zahtevom, koji podnosi tuženi. Protivtužbom tuženi suzbija zahtev tužioca ili ga napada sa ciljem da ostvari svoja prava odnosno svoj pravni interes. Podnošenjem protivtužbe dolazi do toga da tužilac postane tuženi odnosno da je prvobitni tužilac postao tuženi – izmena parničnih strana u postupku. Protivtužba mora da ima različit tužbeni zahtev od onog koji je naveden u tužbi.

Sadržina protivtužbe je Zakonom o parničnom postupku određena i regulisana, te se kao bitni elementi protivtužbe navode: naznačenje suda i stranaka u postupku, predmet spornog odnosa i njegova vrednost, naziv tužbe uz činjenične navode tužioca o postojanju njegovog prava ili potraživanja i dokaze, kao i tužbeni zahtev.

Protivtužba se može podneti sve do zaključenja glavne rasprave pred istim sudom ukoliko:
– je zahtev protivtužbe u vezi sa tužbenim zahtevom (koneksna protivtužba),
– ako se zahtevi mogu prebiti (kompenzaciona protivtužba),
– ako se protivtužbom traži utvrđenje nekog pravnog odnosa ili prava od čijeg postojanja ili nepostojanja zavisi u celini ili delimično odluka o tužbenom zahtevu (prejudicijelna protivtužba).

Nadležnost suda prilikom podnošenja protivtužbe:
– isti sud pred kojim je tužilac pokrenuo parnicu prema tuženom u slučaju da je za njen zahtev stvarno nadležan taj sud, a ne viši sud,
– ako u postupku pred sudijom pojedincem teče parnica po tužbi, po protivtužbi se prvostepeni postupak vodi pred većem (i po tužbi i po protivtužbi nadležno je veće).

Nakon podnošenja protivtužbe, sud se vodi načelom ekonomičnosti, celishodnosti i brzine rešavanja parničnog postupka, te se pravna pitanja tuženog i tužioca koja su međusobno činjenično i pravno povezana rešavaju u jednom parničnom postupku i sud donosi jedinstvenu odluku.

Moguće odluke suda po podnetoj protivtužbi:
– odluka kojom će se određeni materijalnopravni odnos raspraviti tako što će obavezati tužioca prema tuženom na određenu činidbu,
– odluka kojom sud određuje međusobno prebijanje potraživanja tužioca prema tuženom,
– odluka kojom se utvrđuje postojanje ili nepostojanje nekog odnosa ili prava tuženog.

Slavica Janjić

Advokat Slavica Janjić diplomirala je na Pravnom fakultetu, a još tokom studija sticala je praktično pravničko iskustvo obavljajući dužnost sudije porotnika u Osnovnom sudu u Aranđelovcu. Položila je pravosudni ispit i ima dugogodišnje profesionalno iskustvo u zastupanju i pružanju pravne pomoći fizičkim i pravnim licima u oblastima građanskog, privrednog, upravnog i krivičnog prava. Svoje stručno usavršavanje nastavila je pohađajući specijalističke studije iz poreskog prava, kao i polaganjem stručnog ispita za zastupnika za intelektualnu svojinu i ispita za javnog beležnika. Završila je i obuku za medijatora (posrednika) i upisana je u Registar posrednika Ministarstva pravde Republike Srbije. Član je Advokatske komore Srbije i Advokatske komore Beograda. Profesionalnu karijeru započela je u privrednom društvu „Šamot“ a.d. Aranđelovac. U periodu od 1993. do 2001. godine obavljala je rukovodeće pravne poslove i funkciju direktora. Nakon toga, preuzima dužnost rukovodioca pravne službe u Direkciji za građevinsko zemljište. Tokom tog perioda bila je odgovorna za saradnju sa državnim organima, izradu opštih akata, pripremu i realizaciju ugovora o komunalnom opremanju zemljišta, kao i drugih složenih pravnih poslova. Posebnu pravno-advokatsku stručnost stekla je u oblasti nepokretnosti, imovinskopravnih odnosa i pravnih pitanja vezanih za građevinsko zemljište. Tokom svoje karijere uspešno je zastupala fizička i pravna lica u velikom broju složenih predmeta gotovo iz svih pravnih oblasti, pružajući sveobuhvatnu pravnu podršku, strateško savetovanje i stručno i profesionalno vođenje sudskih postupaka. Član je Udruženja pravnika u privredi i kontinuirano prati razvoj domaće i međunarodne pravne prakse, radi pružanja pravnih usluga na najvišem profesionalnom nivou. Advokat Slavica Janjić pruža pravne usluge u velikom broju pravnih oblasti, sa posebnim fokusom na imovinsko pravo, privredno pravo, nasledno pravo, porodično pravo, radne sporove, upravne postupke i zastupanje pred sudovima i drugim državnim organima. Pored maternjeg jezika, tečno govori engleski jezik i poseduje napredno znanje rada na računaru i savremenim poslovnim softverskim alatima.