Zakon o radu definiše uslove i način stupanja na rad (zasnivanje radnog odnosa zaposlenog kod poslodavca), kao i uslove za prekid radnog odnosa. Prema zakonu, svaki zaposleni ima pravo na zaradu, naknadu zarade i druga primanja. Među ostalim primanjima je i otpremnina koju je poslodavac dužan da isplati zaposlenom prema zakonu, a u skladu sa opštim aktom.

Otpremnina je oblik novčanog obeštećenja zaposlenog,

koja mu se isplaćuje od strane poslodavca u slučaju prestanka ugovora o radu.

Shodno zakonskim odredbama, otpremnina zaposlenom se isplaćuje u slučaju:
1. odlaska zaposlenog u penziju (starosnu, invalidsku ili porodičnu),
2. proglašenja zaposlenog tehnološkim viškom,
3. kada zaposlenom prestaje radni odnos usled procesa ekonomskih ili organizacionih promena kod poslodavca ili racionalizacije, restrukturiranja i pripreme za privatizaciju poslodavca.

Promena vlasništva nad kapitalom ne smatra se promenom poslodavca u smislu ostvarivanja prava na otpremninu zaposlenog.

Zakonsko ograničenje, vezano za isplatu otpremnine, se odnosi na okolnost kada zaposleni ne može da ostvari pravo na otpremninu za isti period za koji mu je već isplaćena otpremnina kod istog ili drugog poslodavca.

Zakon o radu definiše visinu otpremnine i to tako da se ona utvrđuje opštim aktom ili ugovorom o radu, pri čemu ne može biti niža od zbira trećine zarade zaposlenog za svaku navršenu godinu rada u radnom odnosu kod poslodavca kod koga ostvaruje pravo na otpremninu. Za utvrđivanje visine otpremnine računa se i vreme provedeno u radnom odnosu kod poslodavca prethodnika u slučaju statusne promene i promene poslodavca, kao i kod povezanih lica sa poslodavcem u skladu sa zakonom.

Isplata otpremnine prilikom odlaska u penziju:
• bez obzira na vrstu penzije i vremena koje je proveo na radu kod poslodavca i to najmanje u visini dve prosečne zarade (zakonom zagarantovan minimum),
• otpremnine zbog odlaska u penziju u kalendarskoj godini u kojoj je otvoren stečajni postupak, ako je pravo na penziju ostvario pre otvaranja stečajnog postupka i to u visini dve prosečne zarade.

Visinu i isplatu otpremnine prilikom odlaska zaposlenog u penziju poslodavac može da uredi i opštim aktom, ali tako da je ona u skladu sa zakonskim minimumom prava zaposlenog. Poslodavac takođe može da isplati otpremninu u većem iznosu od one koja je zakonom predviđena prilikom odlaska zaposlenog u penziju.

Isplata otpremnine prilikom proglašenja zaposlenog tehnološkim viškom:
• je obavezna za poslodavca pre otkaza ugovora o radu zaposlenom koji je proglašen tehnološkim viškom,
• isplata otpremnine u ovom slučaju je obaveza poslodavca i pravo zaposlenog, koji je ujedno i vid pravne zaštite zaposlenog koji je proglašen za tehnološki višak (materijalna satisfakcija i finansijska podrška zaposlenom).

Visina otpremnine može biti uređena opštim aktom ili ugovorom o radu, ali ona ne može da bude niža od zbira trećine zarade zaposlenog za svaku navršenu godinu rada u radnom odnosu kod poslodavca kod koga ostvaruje pravo na otpremninu. Visina otpremnine se određuje samo u skladu sa periodom koji je zaposleni proveo na radu kod poslodavca kod kojeg ostvaruje pravo na otpremninu.

Ukoliko vam je potrebna advokat u slučaju da imate problem sa visinom i isplatom otpremnine možete kontaktirati Advokatsku kancelariju Slavica Janjić, Beograd.

Slavica Janjić

Advokat Slavica Janjić diplomirala je na Pravnom fakultetu, a još tokom studija sticala je praktično pravničko iskustvo obavljajući dužnost sudije porotnika u Osnovnom sudu u Aranđelovcu. Položila je pravosudni ispit i ima dugogodišnje profesionalno iskustvo u zastupanju i pružanju pravne pomoći fizičkim i pravnim licima u oblastima građanskog, privrednog, upravnog i krivičnog prava. Svoje stručno usavršavanje nastavila je pohađajući specijalističke studije iz poreskog prava, kao i polaganjem stručnog ispita za zastupnika za intelektualnu svojinu i ispita za javnog beležnika. Završila je i obuku za medijatora (posrednika) i upisana je u Registar posrednika Ministarstva pravde Republike Srbije. Član je Advokatske komore Srbije i Advokatske komore Beograda. Profesionalnu karijeru započela je u privrednom društvu „Šamot“ a.d. Aranđelovac. U periodu od 1993. do 2001. godine obavljala je rukovodeće pravne poslove i funkciju direktora. Nakon toga, preuzima dužnost rukovodioca pravne službe u Direkciji za građevinsko zemljište. Tokom tog perioda bila je odgovorna za saradnju sa državnim organima, izradu opštih akata, pripremu i realizaciju ugovora o komunalnom opremanju zemljišta, kao i drugih složenih pravnih poslova. Posebnu pravno-advokatsku stručnost stekla je u oblasti nepokretnosti, imovinskopravnih odnosa i pravnih pitanja vezanih za građevinsko zemljište. Tokom svoje karijere uspešno je zastupala fizička i pravna lica u velikom broju složenih predmeta gotovo iz svih pravnih oblasti, pružajući sveobuhvatnu pravnu podršku, strateško savetovanje i stručno i profesionalno vođenje sudskih postupaka. Član je Udruženja pravnika u privredi i kontinuirano prati razvoj domaće i međunarodne pravne prakse, radi pružanja pravnih usluga na najvišem profesionalnom nivou. Advokat Slavica Janjić pruža pravne usluge u velikom broju pravnih oblasti, sa posebnim fokusom na imovinsko pravo, privredno pravo, nasledno pravo, porodično pravo, radne sporove, upravne postupke i zastupanje pred sudovima i drugim državnim organima. Pored maternjeg jezika, tečno govori engleski jezik i poseduje napredno znanje rada na računaru i savremenim poslovnim softverskim alatima.