Radno pravo je uređeno u najvećoj meri Zakonom o radu, kao i brojnim drugim zakonima koje donosi država, ali i aktima poslodavca koji moraju biti u skladu sa zakonima. Zakon o radu, pored ostalog, definiše i uređuje načine prestanka radnog odnosa.

Prestanak radnog odnosa, prema zakonu, može biti: istekom ugovora o radu, na zahtev roditelja ili staratelja zaposlenog mlađeg od 18 godina života, prestanak radnog odnosa nezavisno od volje zaposlenog ili poslodavca, sporazumni prestanak radnog odnosa, otkazom ugovora o radu, u drugim slučajevima utvrđenim zakonom.

Otkaz ugovora o radu, kao način prestanka radnog odnosa, može biti dvojak odnosno može nastati otkazom ugovora o radu od strane zaposlenog ili otkazom ugovora o radu od strane poslodavca. Prestanak radnog odnosa otkazom ugovora o radu od strane poslodavca može da bude samo ukoliko za to postoji opravdani razlog.

Otkazni razlozi ugovora o radu od strane poslodavca su zakonom strogo definisani i odnose se na: radnu sposobnost zaposlenog i njegovo ponašanje, nastanak nesposobnosti za rad, povredu radne obaveze ili nepoštovanje radne discipline ili usled tehnoloških, ekonomskih ili organizacionih promena poslodavca, potreba za vršenjem rada zaposlenog je prestala. Poslodavac može zaposlenom da otkaže ugovor o radu ukoliko je zaposlen pravnosnažno osuđen za krivično delo na radu ili u vezi sa radom, ne ostvaruje rezultate rada ili nema potrebna znanja i sposobnosti za obavljanje poslova na kojima radi, nesavesno ili nemarno izvršava radne obaveze, ukoliko neopravdano odbije da obavlja poslove i izvršava naloge poslodavca u skladu sa zakonom, ako zloupotrebi položaj ili prekorači ovlašćenja, zbog dolaska na rad pod dejstvom alkohola ili drugih opojnih sredstava, odnosno upotrebe alkohola ili drugih opojnih sredstava u toku radnog vremena, koje ima ili može da ima uticaj na obavljanje posla ili povredi radne obaveze utvrđenu opštim aktom, odnosno ugovorom o radu. Kako su otkazni razlozi ugovora o radu od strane poslodavca zakonom strogo definisani, poslodavac ne može otkazati ugovor o radu proizvoljno, da prethodno nije utvrdio postojanje nekog od razloga.

Ukoliko poslodavac želi da otkaže ugovor o radu zaposlenom,

zakonom su predviđene određene procedure za otkazivanje ugovora o radu koje mora da ispoštuje.

Poslodavac je u obavezi, kod otkaza ugovora o radu, da dostavi zaposlenom rešenje o otkazivanju ugovora o radu. U rešenju je neophodno da se jasno definiše kada i kako je nastupio otkazni razlog uz dostavljanje dokumentacije koja ide u prilog razlozima otkaza. Poslodavac, u rešenju otkaza o radu ne može samo tvrdi da postoji neki otkazni razlog bez navođenja okolnosti koje su se promenile u radnom procesu ili dokumentacije koja upućuje na postojanje otkaznih razloga. Poslodavac je takođe u obavezi da pre otkaza ugovora o radu pokaže da je pokušao da primeni sve ostale mere za zapošljavanje na drugim poslovima, prekvalifikacije ili dokvalifikacije. U pojedinom okolnostima poslodavac je dužan da zaposlenom pre otkaza ugovora o radu dostavi upozorenje u kom se navodi otkazni razlog, činjenice i dokaze u prilog otkaznom razlogu.

Nezakonit otkaz nastaje ukoliko poslodavac:
– ne obavesti zaposlenog pisanim i potpisanim obaveštenjem odnosno upozorenjem (strogo je formalno i daje se kod povrede radne discipline, neostvarivanja rezultata rada, zloupotrebe privremene sprečenosti za rad itd.),
– otkaže ugovor o radu nakon isteka roka u kojem se otkazni razlozi mogu se primeniti (zastarelost otkaznih razloga kao što su neostvarivanje rezultata rada i odsustvo potrebnih znanja i sposobnosti itd.),
– zbog povrede zakonske forme kojom je dat otkaz (Zakon predviđa isključivo pisanu formu u vidu rešenja o otkazivanju ugovora o radu od strane poslodavca, a koje se dostavlja lično zaposlenom ili ako za to ne postoje mogućnosti ističe se na oglasnoj tabli poslodavca).

U slučaju nezakonitog otkaza dolazi do povrede prava zaposlenog. Kada radni odnos prestane bez pravnog osnova zaposleni može da:
– traži vraćanje na rad,
– obrati se inspekciji za rad preko koje traži odlaganje rešenja o otkazu,
– pokrene tužbu protiv poslodavca zbog nezakonitog otkaza o radu uz zahtev za naknadu štete za izgubljenu zaradu i pripadajuće doprinose.

Prema Zakonu o radu, kod tužbe zbog nezakonitog otkaza moguće su sledeće situacije:
1. „Ako sud u toku postupka utvrdi da je zaposlenom prestao radni odnos bez pravnog osnova, na zahtev zaposlenog, odlučiće da se zaposleni vrati na rad, da mu se isplati naknada štete i uplate pripadajući doprinosi za obavezno socijalno osiguranje za period u kome zaposleni nije radio.
2. Ako sud u toku postupka utvrdi da je zaposlenom prestao radni odnos bez pravnog osnova, a zaposleni ne zahteva da se vrati na rad, sud će, na zahtev zaposlenog, obavezati poslodavca da zaposlenom isplati naknadu štete u iznosu od najviše 18 zarada zaposlenog, u zavisnosti od vremena provedenog u radnom odnosu kod poslodavca, godina života zaposlenog i broja izdržavanih članova porodice.
3. Ako sud u toku postupka utvrdi da je zaposlenom prestao radni odnos bez pravnog osnova, ali u toku postupka poslodavac dokaže da postoje okolnosti koje opravdano ukazuju da nastavak radnog odnosa, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obe strane u sporu, nije moguć, sud će odbiti zahtev zaposlenog da se vrati na rad i dosudiće mu naknadu štete u dvostrukom iznosu od iznosa utvrđenog.
4. Ako sud u toku postupka utvrdi da je postojao osnov za prestanak radnog odnosa, ali da je poslodavac postupio suprotno odredbama zakona kojima je propisan postupak za prestanak radnog odnosa, sud će odbiti zahtev zaposlenog za vraćanje na rad, a na ime naknade štete dosudiće zaposlenom iznos do šest zarada zaposlenog.“

Advokat za radno pravo pruža pravne usluge iz oblasti radnog prava, a time i usluge vezane za nezakonit otkaz. Advokat za radno pravo može podneti tužbu zbog nezakonitog otkaza i zastupati stranku pred nadležnim organima u cilju ostvarivanja najboljeg interesa za stranku.

Slavica Janjić

Advokat Slavica Janjić diplomirala je na Pravnom fakultetu, a još tokom studija sticala je praktično pravničko iskustvo obavljajući dužnost sudije porotnika u Osnovnom sudu u Aranđelovcu. Položila je pravosudni ispit i ima dugogodišnje profesionalno iskustvo u zastupanju i pružanju pravne pomoći fizičkim i pravnim licima u oblastima građanskog, privrednog, upravnog i krivičnog prava. Svoje stručno usavršavanje nastavila je pohađajući specijalističke studije iz poreskog prava, kao i polaganjem stručnog ispita za zastupnika za intelektualnu svojinu i ispita za javnog beležnika. Završila je i obuku za medijatora (posrednika) i upisana je u Registar posrednika Ministarstva pravde Republike Srbije. Član je Advokatske komore Srbije i Advokatske komore Beograda. Profesionalnu karijeru započela je u privrednom društvu „Šamot“ a.d. Aranđelovac. U periodu od 1993. do 2001. godine obavljala je rukovodeće pravne poslove i funkciju direktora. Nakon toga, preuzima dužnost rukovodioca pravne službe u Direkciji za građevinsko zemljište. Tokom tog perioda bila je odgovorna za saradnju sa državnim organima, izradu opštih akata, pripremu i realizaciju ugovora o komunalnom opremanju zemljišta, kao i drugih složenih pravnih poslova. Posebnu pravno-advokatsku stručnost stekla je u oblasti nepokretnosti, imovinskopravnih odnosa i pravnih pitanja vezanih za građevinsko zemljište. Tokom svoje karijere uspešno je zastupala fizička i pravna lica u velikom broju složenih predmeta gotovo iz svih pravnih oblasti, pružajući sveobuhvatnu pravnu podršku, strateško savetovanje i stručno i profesionalno vođenje sudskih postupaka. Član je Udruženja pravnika u privredi i kontinuirano prati razvoj domaće i međunarodne pravne prakse, radi pružanja pravnih usluga na najvišem profesionalnom nivou. Advokat Slavica Janjić pruža pravne usluge u velikom broju pravnih oblasti, sa posebnim fokusom na imovinsko pravo, privredno pravo, nasledno pravo, porodično pravo, radne sporove, upravne postupke i zastupanje pred sudovima i drugim državnim organima. Pored maternjeg jezika, tečno govori engleski jezik i poseduje napredno znanje rada na računaru i savremenim poslovnim softverskim alatima.