Karakteristični za radne odnose su i radni sporovi. Radni sporovi nastaju između stranaka radnog odnosa (zaposleni i poslodavac) usled povrede prava ili obaveza iz samog radnog odnosa. Radni spor se može posmatrati sa materijalno-pravnog aspekta, kao i organizaciono-formalnog. Najčešća podela radnih sporova, prema strankama koje učestvuju u sporu i predmetu spora, je na individualne i kolektivne radne sporove.

Radni sporovi su dugotrajni i skupi, te je od vitalnog značaja za svakog poslodavca i zaposlenog njihova prevencija uz angažovanje advokata za radno pravo.

Osnovni element za prevenciju radnih sporova je utvrđivanje njihovog uzroka,

na koje ukazuje advokat za radno pravo.

Uzroci radnih sporova mogu biti:
– nezakonit otkaz ugovora o radu,
– neisplata zarada,
– neplaćanje otpremnine,
– neiskorišćen godišnji odmor.

Nezakonit otkaz ugovora o radu, kao uzrok radnog spora, može se javiti usled kršenja Zakona o radu odnosno ukoliko otkaz ugovora o radu nije u skladu sa Zakonom o radu. Otkaz ugovora o radu se može dati ako za to postoji opravdan razlog i uz uslov da je ispoštovana zakonska procedura. U opravdane razloge se ubrajaju: zaposleni ne ostvaruje rezultate rada ili nema potrebna znanja i sposobnosti za obavljanje poslova na kojima radi, zaposleni svojom krivicom učini povredu radne obaveze ili kada zaposleni ne poštuje radnu disciplinu. Obaveza poslodavca kod otkaza ugovora o radu, uz prisutan opravdan razlog, nameće obavezu da on ispoštuje pravo zaposlenog na odbranu. Kršenje bilo kog elementa kao osnovani razlog za otkaz takođe obavezuje poslodavca da zaposlenog prethodno o tome obavesti pisanim putem i omogući mu otklanjanje uzroka u razumnom roku.

Prema Zakonu, zarada se isplaćuje najmanje jedanput mesečno, a najkasnije do kraja tekućeg meseca za prethodni mesec. Često prisutno u praksi je da poslodavac krši ovu zakonsku obavezu i prava zaposlenog na isplatu zarade ili isplatu zarade u predviđenom roku. Kada poslodavac ne ispoštuje svoje obaveze, zaposleni ima prava da ih potražuje zakonskim putem, tužbom pred sudom, i tako pokrene radni spor.

Neplaćanje otpremnine je još jedan od razloga za pokretanje radnog spora. Obaveza isplate otpremnine je zakonom predviđena. Neplaćanje otpremnine postoji kada poslodavac odbije da isplati otpremninu zaposlenom kojem prestaje radni odnos zbog odlaska u penziju ili zbog proglašenja zaposlenog tehnološkim, ekonomskim ili organizacionim viškom. Prilikom odlaska zaposlenog u penziju, visina otpremnine na koju ima pravo, je jednaka dvema prosečnim zaradama u Republici Srbiji, dok visina otpremnine zaposlenog koji se proglasi tehnološkim viškom ne može biti niža od zbira trećine zarade zaposlenog za svaku navršenu godinu rada u radnom odnosu kod poslodavca kod koga ostvaruje pravo na otpremninu. Isplata otpremnine u oba slučaja mora biti regulisana opštim aktom kod poslodavca.

Pravo zaposlenog na godišnji odmor je regulisano Zakonom o radu. U skladu sa njim, zaposleni ostvaruje pravo na godišnji odmor mesec dana nakon neprekidnog rada od dana zasnivanja radnog odnosa kod poslodavca. Pravo zaposlenog na godišnji odmor ne može biti zamenjeno isplatom novčane naknade. Ukoliko krivicom poslodavca zaposleni nije iskoristio svoje pravo na godišnji odmor, može ga potraživati sudskim putem pokretanjem radnog spora.

Slavica Janjić

Advokat Slavica Janjić diplomirala je na Pravnom fakultetu, a još tokom studija sticala je praktično pravničko iskustvo obavljajući dužnost sudije porotnika u Osnovnom sudu u Aranđelovcu. Položila je pravosudni ispit i ima dugogodišnje profesionalno iskustvo u zastupanju i pružanju pravne pomoći fizičkim i pravnim licima u oblastima građanskog, privrednog, upravnog i krivičnog prava. Svoje stručno usavršavanje nastavila je pohađajući specijalističke studije iz poreskog prava, kao i polaganjem stručnog ispita za zastupnika za intelektualnu svojinu i ispita za javnog beležnika. Završila je i obuku za medijatora (posrednika) i upisana je u Registar posrednika Ministarstva pravde Republike Srbije. Član je Advokatske komore Srbije i Advokatske komore Beograda. Profesionalnu karijeru započela je u privrednom društvu „Šamot“ a.d. Aranđelovac. U periodu od 1993. do 2001. godine obavljala je rukovodeće pravne poslove i funkciju direktora. Nakon toga, preuzima dužnost rukovodioca pravne službe u Direkciji za građevinsko zemljište. Tokom tog perioda bila je odgovorna za saradnju sa državnim organima, izradu opštih akata, pripremu i realizaciju ugovora o komunalnom opremanju zemljišta, kao i drugih složenih pravnih poslova. Posebnu pravno-advokatsku stručnost stekla je u oblasti nepokretnosti, imovinskopravnih odnosa i pravnih pitanja vezanih za građevinsko zemljište. Tokom svoje karijere uspešno je zastupala fizička i pravna lica u velikom broju složenih predmeta gotovo iz svih pravnih oblasti, pružajući sveobuhvatnu pravnu podršku, strateško savetovanje i stručno i profesionalno vođenje sudskih postupaka. Član je Udruženja pravnika u privredi i kontinuirano prati razvoj domaće i međunarodne pravne prakse, radi pružanja pravnih usluga na najvišem profesionalnom nivou. Advokat Slavica Janjić pruža pravne usluge u velikom broju pravnih oblasti, sa posebnim fokusom na imovinsko pravo, privredno pravo, nasledno pravo, porodično pravo, radne sporove, upravne postupke i zastupanje pred sudovima i drugim državnim organima. Pored maternjeg jezika, tečno govori engleski jezik i poseduje napredno znanje rada na računaru i savremenim poslovnim softverskim alatima.